Nerastovi
Njemački Landras
- najrasprostranjenija pasmina u Njemačkoj
- nastala je križanjem keltske svinje, njemačke plemenite i velikog jorkšira,
- izborom životinja na veću dužinu trupa i bolju mesnatost stvoren je tip svinja koji je 1898. godine priznat za pasminu
- plodnost je 9 - 11 prasadi po leglu, tovljenici su pogodni za brzi tov, tako da u dobi od 6 mjeseci postižu 100 kg
- kvaliteta mesa je dosta dobra iako je kod ove pasmine učestalije javljanje BMV (blijedo, mekano, vodnjikavo) mesa
- dostupno sjeme pasmine
Švedski Landras
- najrasprostranjenija pasmina svinja u nas
- tijelo mu je klinastog oblika, vrat je izražen, glava je ravnog profila, a uši blago spuštene, plećke i butovi su dobro razvijeni
- svinja mesnatog tipa koja se upotrebljava za proizvodnju bekona, šunke i mesa općenito oprasi 10 – 12 prasadi po leglu, sa 6 mjeseci u tovu svinje postižu oko 100 kg
- zahtjeva intenzivne uvjete držanja
- krmače švedskog landrsa poznate su po dobroj mlječnosti i po dobrim majčinskim osobinama
- uz velikog jorkšira, predstavljaju osnovu stvaranja ženskih (majčinnskih) linija pri hibridizaciji
- dostupno sjeme pasmine
Veliki Jorkšir
- jedna od najboljih pasmina za proizvodnju mesa u intenzivnim uvjetima
- oprasi 10 - 12 prasadi po leglu, prasad se vrlo dobro tovi i u dobi 6 - 7 mjeseci postiže 100 - 110 kg
- ranozrela pasmina koja ostvaruje dobre priraste u tovu, vrlo dobro iskorištava hranu (2,8 - 3.5 kg za kg prirasta), a daje dobar prinos i odličnu kvalitetu mesa
- zbog dobrih proizvodnih svojstava puno se upotrebljava u industrijskim križanjima sa ostalim pasminama, a zbog dobre aklimatizacione sposobnosti uzgaja se u svim zemljama Europe
- dostupno sjeme pasmine
Pietrain
- nastao 1956. godine u Pietrenu, u stvaranju su sudjelovale domaća belgijska svinja, veliki jorkšir i berkšir
- dobra mesnatost, naročito razvijeni najkvalitetniji dijelovi trupa
- okvir joj je srednje velik, trup širok, relativno kratkih kostiju, šarene je boje - prljavo bijele i crne, koža je dosta debela, čekinje ravne i kratke, žuto bijele boje s nepravilno raspoređenim crnim mrljama, ima relativno tanke kosti na koje se veže jako izražena muskulatura
- 9 - 10 prasadi, ranozrela je pasmina, u Belgiji se tovi do mase 90 kg, prirasti su oko 750 g, a troši 2,9 - 3,3 kg hrane za kg prirasta
- dostupno sjeme pasmine
Duroc
- stara pasmina, najviše se uzgaja u SAD i Kanadi
- nastala je krajem 19. stoljeća, a u stvaranju su sudjelovale crvena Yersey pasmina i domaće američke svinje
- ima čvrste, krupne kosti i čvrstu konstituciju, boja joj je crvenkastosmeđa (svijetlija - tamnija)
- koristi se u križanjima pri stvaranju hibridnih svinja
- 8 - 12 prasadi po leglu, križanci u tovu daju dobre rezultate, dobro iskorištavaju hranu i imaju dobar prirast, u križanjima se koristi kao terminalna pasmina za povećanje sadržaja intramuskularne masti
- dostupno sjeme pasmine
PIC – Pig improvement Company
- vodeća i najveća internacionalna kompanija koja proizvodi genetski superiorna svinje i osigurava tehničku podršku za maksimalizaciju genetskog potencijala
- 19 različitih osnovnih linija
- linije dostupne u Republici Hrvatskoj GGP, GP, 337, 410 i 408
- životinje selekcionirane na veću profitabilnost kroz povećanu stopu prirasta, Hal 1843 stresni gen nagativne, izlaze na tržište s većom težinom, brže, uz isti utrošak hrane